Okrugli stol: Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka

Specijalna bolnica  Sveti  Rafael Strmac 14.06.2022.

Specijalna bolnica Sveti Rafael i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ organizirali su dana 14. 6. 2022. godine, okrugli stol na temu Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka.

Na okruglom stolu su sudjelovali koordinatori i članovi mobilnih palijativnih timova slavonskih županija.

Ravnateljica bolnice dr. Maristela Šakić i Prior fra Giovanni Giemula  pozdravili su sve prisutne i pozvali na solidarnost i zajedništvo kako bi u Slavoniji imali plašt koji štiti život u dostojanstvu.

Na osnovu desetogodišnjeg rada bolnice, dr. Šakić je istaknula slijedeće ciljeve u pristupu bolesnicima: Čovjek, a ne samo dijagnoza. Odnos, a ne samo postupak. Odgovorno komuniciranje cjelovitog stanja bolesnika kod svih sudionika u zdravstvenom sustavu, bez nedorečenih i stigmatiziranih navoda. U pravo vrijeme, sada i ovdje, stručno djelovanje koje olakšava subjektivne poteškoće bolesnika, bez ekstremnih očekivanja ili ekstremnih isključivanja. Mjerenje uzročno posljedičnih ishoda palijativnog liječenja i skrbi u smislu održivosti dostojanstva života i smrti, bez bježanja, poricanja i negiranja smrti, ma koliko mi bili u civilizaciji s iskrivljenim očekivanjem vječne mladosti i svetosti zdravlja.

Predsjednica Društva dr. Vlasta Vučevac je prikazala analizu dosadašnjeg stanja palijativne medicine i skrbi. Ukazala je na primjere dobre prakse iz kojih je vidljivo da je model integrirane skrbi za palijativnog bolesnika dobar, provodljiv i dovodi do poboljšanja kvalitete života i bolesnika i obitelji. Nažalost, cjeloviti model integrirane skrbi nije uspješno proveden u brojnim županijama.
Kako je temelj palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, vidljive su velike razlike u radu centara za koordinaciju i mobilnih palijativnih timova. Ne može se niti govoriti o mobilnom palijativnom timu, jer uglavnom su u timu samo liječnik i sestra, što nije multidisciplinarni tim, kojeg čine još i fizioterapeut, algolog, duhovnik, volonteri, kao i drugi specijalisti potrebni u skrbi određene osobe. Jedan od najvećih nedostataka u radu je kasno postavljanje dijagnoze bolesti i stanja potrebe za palijativnom skrbi, tj. Z51.5, te kasno prijavljivanje palijativnog bolesnika u skrb.
Dr. Vučevac istaknula je da u općim bolnicama bolnički palijativni tim takoreći uopće nije profunkcionirao. Gotovo da nisu zaživjeli niti „brza linija“, ni „tiha soba“ ni planirani otpust, ni komunikacija bolničkog palijativnog tima i centra za koordinaciju u domu zdravlja.
Također je istakla da se u javnosti premalo zna o palijativnoj skrbi i koristi koju donosi društvu i pojedincu, predložila je provođenje javne kampanje za palijativnu skrb po gradovima i općinama, obuhvaćenih slavonskim plaštom, s naglaskom da lokalna zajednica mora povećati svoje aktivnosti, snažno poduprijeti razvoj palijativne skrbi i pomoći promociji palijativnog pristupa – tj. drugačijeg načina zbrinjavanja bolesnika. Akcije je potrebno provoditi među gospodarskim, društveno-kulturnim i sportskim organizacijama.
Istaknula je i važnost provođenja palijativne skrbi putem digitalnih kanala.
Iznijela je i program obvezne edukacije palijativne skrbi u lokalnoj zajednici. Kako bi sačuvali dostojanstvo bolesnika do kraja života, potrebno je u geografski specifičnoj slavonskoj regiji definirati jedinstvenu ulogu koordinatora i mobilnih palijativnih timova.
Sve te aktivnosti su u skladu s najnovijim preporukama EAPC-a.

Okrugli stol se nastavio prikazom palijativne skrbi i njege bolesnika u pet susjednih županija: Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Vukovarska-srijemska i Sisačko-moslavačka županija.

Multidisciplinarni palijativni tim u Bolnici u sastavu: dr. Spomenka Petek, dr. Matija Rimac, glavna sestra odjela Antonija Pejaković Ličina, bacc. med. techn., medicinska sestra Sandra Kumić, fizioterapeut Zoran Krpan, psiholog prof. Ivana Tomić Pavlović, kapelan vlč. Ivica Razumović i socijalna radnica Olivera Grgić, prikazao je pristup bolesnicima u izdvojena dva slučaja. Kroz prikaz kompetencija i intervencija svakog  pojedinog člana, potvrđeno je kako je palijativnu skrb moguće provoditi jedino s aktivnom i kreativnom uključenošću svakog člana tima uz strukturiranu komunikaciju, uključenost bolesnika i njegove obitelji. Svaki bolesnik ima svoja očekivanja, vjerovanja, iskustva, uspomene, znanja, sa različitim potrebama, sa ili bez adekvatne socijalne podrške. 

Pravovremenost i neophodnost prijema bolesnika na odjel palijativne skrbi osigurava dobra komunikacija Informativno-koordinacijskog centra bolnice sa svim dionicima zdravstvenog sustava, obitelji bolesnika i nerijetko nadležnim socijalnim centrima.

Iz Brodsko-posavske županije na okruglom stolu nazočili su koordinator i članovi mobilnog palijativnog tima Slavonski Brod, te socijalni radnici iz CZSS Slavonski Brod i Nova Gradiška.

Požeško-slavonsku županiju sa prikazom palijativnog bolesnika predstavila je koordinatorica palijativne skrbi Požega Ana Čorak, mag. med. techn. Prikaz je pokazao kako dostupnost i raspoloživost članova palijativnog tima u kući bolesnika pruža mogućnost bolesniku da što duže ostane u svom životnom okruženju, uz maksimalno očuvanje funkcionalnosti bolesnika te umanjivanje patnje. Palijativna skrb osigurava bolesniku i obitelji da „zatvore“ sva poglavlja života i da se bolesniku osigura miran put prema kraju zemaljskog života.

Istaknuta je dobra suradnja SB Sveti Rafael Strmac sa mobilnim palijativnim timom Požega i Pakrac te sa OŽB Požega čime se pruža mogućnost osiguravanja potrebne palijativne skrbi za bolesnike.

Sisačko-moslavačka županija je osobito nakon potresa imala potrebu za većom suradnjom sa SB Sveti Rafael Strmac. Tijekom rasprave sestra za otpust bolesnika iz OB Dr. I Pedišić Sisak, sestra iz palijativnog tim Kutina i socijalna radnica iz Novske osvrnule su se na skrb za zajedničkog bolesnika, kojeg je prikazao palijativni tim SB Sveti Rafael Strmac, što je dovelo do zaključka kako je međusobna komunikacija neophodna i bitno utječe na kvalitetu skrbi, ali i racionalizaciju troškova u zdravstvu. Valentina Smola, prvostupnica sestrinstva u mobilnom palijativnom timu Kutina je istakla problematiku na terenu: kasno prepoznavanje i uključivanje palijativnog tima u zbrinjavanje palijativnog bolesnika, nedefiniran i nejasan komunikacijski tijek između različitih pružatelja zdravstvenih usluga u zajednici (obiteljski liječnik, patronažna služba, bolnice…) te neinformiranosti i nepoznavanje kompetencija i uloga pojedinih dionika u zdravstvu koji se skrbe za palijativnog bolesnika.

Iz Osječko-baranjska županija, okruglom stolu se pridružio mobilni palijativni tim iz Osijeka i Đakova, te koordinator palijativne skrbi. Dr. Miranda Čanadić-Frelih, liječnica u mobilnom palijativnom timu i Ela Pejić, magistrica sestrinstva u mobilnom palijativnom timu iznijele su statističke podatke o broju palijativnih bolesnika koji su u skrbi palijativnog tima prema dijagnostičkim skupinama, kao i samu organizaciju palijativne skrbi u županiji. Pokazali su svakodnevne probleme npr. osiguravanje pomagala koji se putem doznaka od strane obiteljskog liječnika propisuju, administrativnu proceduru nabave pomagala i poteškoća same dostave putem ljekarni.

Iz Vukovarsko –srijemske županija na okruglom stolu su sudjelovali koordinatori palijativne skrbi Vinkovci, Županja i Vukovar, prvostupnica u mobilnom palijativnom timu Vinkovci te predsjednik udruge, „Branitelji pomažu braniteljima“, volonter u palijativnom timu Vukovar.

Koordinatorica mobilnog palijativnog tima Vukovar Ahnetka Stjepanović, mag. med. techn. je predstavila rad mobilnog palijativnog tima Vukovar i sve članove koji su uključeni u rad tima. Iznijela je problematiku nepriznavanja koeficijenta magistrama sestrinstva u palijativnom timu te na razliku koeficijenata u različitim županijama, nedovoljan broj kvalificiranog kadra za rad u palijativnoj skrbi. Ukazala je na nepostojanje nacionalne strategije razvoja palijativne skrbi uz velike razlike u  lokalnim zajednicama. Mobilni palijativni timovi nemaju niti adekvatan prostor niti potrebnu opremu, postupci u palijativnoj skrbi nisu popraćeni  SOP-ovima (standardnim operativnim procedurama), registar palijativnih bolesnika nije uspostavljen, brza linija za palijativne bolesnika nikada nije zaživjela. Sva navedena problematika se pokušava nadići u želji da se pomogne bolesniku uz veliki angažman i zalaganje mobilnih palijativnih timova.

Iz grada Zagreba okruglom stolu su se pridružili mobilni palijativni tim DZ Centar Zagreb i sestra za planirani otpust iz KBC Zagreb, koji su tijekom rasprave pokazali kako palijativna skrb u različitim dijelovima Hrvatske ima različite mogućnosti i dostupne resurse što govori u prilog potrebi postojanje nacionalne strategije razvoja palijativne skrbi uz uvažavanje regionalne raznolikosti u potrebama.

Okrugli stol je iznjedrio zaključke koje će poslati na Povjerenstvo Ministarstva zdravstva za palijativnu medicinu, s ciljem postizanja što brže implementacije palijativne skrbi u zdravstveni sustav slavonskih županija.