Okrugli stol: Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka 2024.

Okrugli stol: Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka 2024.

Sveti Rafael Strmac 18.6.2024.

Okrugli stol „Plašt koji štiti dostojanstvo čovjeka“ održan je 18. lipnja 2024. u Specijalnoj bolnici Sveti Rafael Strmac. Raspravljalo se o holističkom pristupu palijativnom liječenju, pri čemu su bolesnik i njegova obitelj smatrani nedjeljivom cjelinom. Naglasak je bio na umrežavanju zdravstvenih djelatnika i obitelji, destigmatizaciji palijativne skrbi te osiguravanju kontinuirane podrške kroz zdravstveni sustav.

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA

 „PLAŠT KOJI ŠTITI DOSTOJANSTVO ČOVJEKA“

Specijalna bolnica Sveti Rafael Strmac, 18.06.2024.

1. Bolesnika i njegovu obitelj u palijativnom liječenju smatrati nedjeljivom cjelinom. Obitelj od samog početka palijativnog liječenja, ima pravo na pomoć, kao i sam bolesnik. Međutim, i bolesnik i obitelj  preuzimaju u sklopu zdravstvenog sustava, obostrano harmoničnu odgovornost kao i zdravstveni djelatnici, pružatelji palijativnog liječenja i skrbi.
2. Obitelj nije samo krvno srodstvo, potrebno je u sklopu zdravstvenog sustava iskoristiti i umrežiti humane podupiratelje i osobe od bolesnikovog povjerenja.
3. Potrebno je očekivanja članova obitelji i šire društvene javnosti u sklopu zdravstvenog sustava svesti u realne okvire. Institucija ne može biti zamjena za obitelj i medicina nije i nikada neće biti svemoguća.
4. Afirmirati mrežu OBITELJI KOJI SU DO KRAJA OSTALI UZ SVOJE NAJBLIŽE, bili odgovorni suradnici u liječenju,  kako bi potaknuli širenje mreže te bili hvale vrijedan primjer koji i drugi mogu slijediti.
5. Organizacija zdravstvenog i socijalnog sustava mora biti logična, djelatinici u palijativnoj medicini na svim razinama pružanja skrbi moraju biti djelatno sinhronizirani. Nužno je razumijevanje potrebe „sada i ovdje“  jednostavnog i učinkovitog pristupa. prema osobi  i njegovoj obitelji.
6. Palijativnim bolesnicima i obitelji je potrebno davati realne i točne informacije poštujući i često prisutnu potrebu za višestrukim ponavljanjem istih informacija da bi ih osobe prihvatile (proces prilagodbe) , uputiti ih na to što se može očekivati sa razvojem bolesti i promjenom stanja bolesnika istovremeno im davajući podršku uz slanje poruke „niste sami“.
7.  U palijativnoj skrbi se ne mijenja čovjeka, nego se multiprofesionalno liječenje podešava jedinstvenosti osobe.
8. Palijativne pacijente ne otpuštati petkom iz općih bolnica i KBC. Organizirati za svaku bolnicu sastanak sa županijskim koordinatorom, sestrom za otpust i upravom bolnice. Povezati bolničke palijativne timove, koordinatore palijativne skrbi, mobilne palijativne timove…osigurati kontinuirani i kvalitetnu skrb pacijenta u cijelom zdravstvenom sustavu.
9. Demistificirati pojam „bolest“ i „smrt“, od najranije dječje dobi osvijestiti kako su bolesti i smrt neodvojiv i prirodni dio života. Obogatiti tim temama predškolski i školski kurikulum na način prilagođen dobi. Na smrt gledati kao na prirodni kraj a ne kao poraz medicine ili očekivane savršenosti u bilo kojoj dimenziji ljudskog egzistiranja.
10. Afirmirati širu društvenu javnost kroz sve dostupne vrste medija, kako bi se regrutirala i senzibilizirala svaka osoba. Reducirala stigmatizacija i strah od palijativnih kreveta i odjela.
11. Kroz nacionalno društvo provesti program edukacije i destigmatizacije palijative od strane zdravstvenih djelatnika. I DALJE SE PALIJATIVA NAJVIŠE STIGMATIZIRA/DETERMINIRA OD STRANE STRUKE.
12. U javnosti, kroz medije promovirati palijativnu skrb i dostojanstvo bolesnika do samoga kraja ovozemaljskog života. „Prolife agenda na društvenim mrežama, kao protuteža drugim ideologijama. Regrutirati marketing i konzultirati stručnjake koji će osmisliti „PRO PALIJATIVA“ OPCIJU 
13. Pokrenuti blog na web stranicama HDPM HLZ zdravstvenih djelatnika u palijativi, kako bi se razmijenile informacije, dali konstruktivni prijedlozi i ventilirali svakodnevni izazovi u bolnicama i na terenu.
14. Gratificirati u sklopu sustava, zdravstvene djelatnike koji rade na palijativnim odjelima i mobilnim palijativnim timovima. (npr. veći broj dana godišnjeg odmora, beneficirani radni staž, edukacijska putovanja itd…)
15. Učiniti liječnicima i medicinskim sestrama palijativnu medicinu kao usmjerenje privlačnom. Ispred nacionalnog društva, poradi sve većih potreba, s MZ dogovoriti prijelazne stručne poslijediplomske studije koji bi se priznavali u prijelaznom razdoblju kao „specijalizacija iz palijativne medicine“ MZ predočiti kako će se na taj način regrutirati i dati certifikat onima koji se vide u palijativnom liječenju.
16. Osigurati psihologa u mobilnim palijativnim timovima.
17.  Nužna je supervizija djelatnika koji rade u palijativnoj skrbi, kako bi se reducirala izgorjelost na poslu. Osobito planirati supervizije kod mlađih zdravstvenih djelatnika.

                 Ravnateljica                                         Predsjednica HDPM HLZ
Maristela Šakić, dr. med. spec. psih.            Vlasta Vučevac, dr. med. gerontolog