Konferencija Socijalni radnik u palijativnoj skrbi

Konferencija Socijalni radnik u palijativnoj skrbi

Konferencija o palijativnoj skrbi – “Socijalni radnici koji rade u palijativnoj skrbi moraju imati jedan visok stupanj senzibilnosti, osjećaja za timski rad i želje za učenjem jer svaka nova situacija, druga osoba traži novu prilagodbu”

U organizaciji Doma zdravlja Požeško-slavonske županije Mobilni tim, Palijativnog tima „LiPa“, Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatske komore socijalnih radnika danas je u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Požegi održana konferencija na temu „Socijalni radnik u palijativnoj skrbi“ na kojoj se okupilo više od 80 sudionika iz cijele Hrvatske. Stručni predavači održali su predavanja o povijest razvoja palijativne skrbi u svijetu i RH, kompetencijama i vještinama socijalnog radnika u palijativnoj skrbi te drugim temama vezanim uz značaj palijativne skrbi.

– Dom zdravlja nositelj je palijativne skrbi putem mobilnog tima i patronažne službe na području cijele Županije. Socijalna skrb pomaže palijativnim timovima tako da pomaže pacijentima koji žive sami i slabijeg su imovinskog stanja da ostvare svoja prava te zaštite svoj život kako bi ga do kraja dostojanstveno proživjeli. Dom zdravlja u svom palijativnom timu ima jednog socijalnog radnika koji ide na teren, u takvoj suradnji razmjenjujemo informacije i ostvarujemo zajedničke aktivnosti na dobrobit naših pacijenata – naglasio je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško – slavonske županije.

Palijativna skrb u Hrvatskoj nije u cijelosti implementirana u sustavu zdravstva. Strategija kojom su se dobili temelji i okviri za uspostavu zakona napravljena je i od Vlade RH usvojena 2013. godine.

– Unutar strategije imamo akcije i projektne planove, imamo 10 domova zdravlja u Hrvatskoj, nekoliko bolnica i puno volonterskih udruga koji rade na organizaciji palijativne skrbi i u praksi pokazuju da smo na dobrom putu. Na terenu se vidi potreba za palijativnom skrbi, jako smo stara nacija, po starosti zauzimamo četvrto mjesto u Europi i nažalost u velikom je porastu broj oboljelih od karcinoma i demencije. To je skupina ljudi koja će u budućnosti trebati jednu vrlo organiziranu i konkretnu palijativnu skrb. Cijeli proces implementacije palijativne skrbi u zdravstveni sustav ide dosta sporo, a potrebe su velike i mi smo još uvijek jedina zemlja u Europi koja nema palijativnu skrb i zbog toga obilazimo sve županijske centre da u lokalnim zajednicama potaknemo razvitak. Svaka lokalna zajednica mora biti svjesna svojih potreba. Naša iskustva kroz ove tri godine su da se u manjim sredinama puno brže sastavi jedan tim, lakše se ljudi okupe, međusobno se poznaju, a za početak mora se naći grupa entuzijasta koja će pokrenuti lavinu dobročinstva – rekla je dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Socijalni radnik u koordinacijskom palijativnom timu, osim s bolesnikom, obitelji i članovima tima, surađuje i s nadležnim centrima za socijalnu skrb, bolnicama, domovima za starije i nemoćne, obiteljskim liječnicima, patronažnom službom i zdravstvenom kućnom njegom te udrugama koje pomažu u promicanju ideja i vrijednosti palijativne skrbi.
– Svaki socijalni radnik mora imati vještine koje su vezane uz znanja i kompetencije. Socijalni radnik ne vidi samo bolesnika nego i njegovu cijelu obitelj. Socijalni radnik je taj koji konstantno procjenjuje i možda nigdje tako kao u palijativnoj skrbi potrebna je fleksibilnost, stalna prilagodba i procjena novonastalog stanja, od samog saznanja za bolest pa do smrti. Socijalni radnici koji rade u palijativnoj skrbi moraju imati jedan visok stupanj senzibilnosti, osjećaja za timski rad i želje za učenjem jer svaka nova situacija, druga osoba traži novu prilagodbu. Mislim da ova rečenica najjednostavnije opisuje što socijalni radnik treba raditi – U osobi kojoj socijalni radnik pristupa treba vidjeti sebe i pitati se permanentno što je ono što bi on želio da mu se napravi da je u toj situaciji – rekla je Ana Štambuk, izvanredna profesorica na studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Palijativni tim „LIPa“ na području Požeško – slavonske županije promiče senzibilizaciju stručne i šire javnosti radi promicanja vrijednosti palijativne skrbi. Promiču uključivanje građana i stručnjaka za pružanje direktne pomoći krajnjim potrebitim korisnicima kako bi se njima i njihovim obiteljima smanjile patnje i bol te pružila adekvatna palijativna skrb.

– Želja mi je da se palijativna skrb uvede u zdravstveni sustav kako je i planirano u strategiji Republike Hrvatske. Edukcija je osnova palijativne skrbi, cilj je uključiti što više profesionalaca, volontera i ljudi koji vide da mogu pomoći kako bi ljudi koji boluju od neizlječivih bolesti što kvalitetnije i lakše proživjeli preostali dio svog života – rekla je Ljerka Pavković, tajnica Palijativnog tima „LiPa“.

Autor: Ana Vuković | RVA.hr