HZZO odbio financirati ambulantu za skrb o najtežim bolesnicima – 022013

 

STACIONAR ZA PALIJATIVNU SKRB

HZZO odbio financirati ambulantu
za skrb o najtežim bolesnicima

 

Foto: ARHIVA

Objavljeno 2. veljače, 2013.

Još ne postoji registar palijativnih bolesnika, koje se često brka s kroničnim bolesnicima

Nakon što je prije nekoliko dana u Rijeci otvoren prvi hospicij u Hrvatskoj, gdje će se pružati njega najtežim i umirućim bolesnicima u terminalnoj fazi, a sam ministar zdravlja Rajko Ostojić je obećao da će do 2015. biti pet hospicija u državi, zanimalo nas je kako se stvari razvijaju u Osijeku.

Naime, Osijek je prvi grad u Hrvatskoj koji je u sklopu Doma zdravlja osnovao ambulantu za palijativnu skrb, a sama dr. Branka Kandić Splavski, koja je i najveći borac za hospicij u Osijeku, osnovala je i volontersku udrugu Palia, putem koje volonteri posjećuju i pružaju psihološku podršku najbolesnijima.

– Zbog financijske krize, situacija s osnivanjem pet nacionalnih centara ne ide onim tempom kojim je planirano. I hospicij u Rijeci zapravo financira Crkva i lokalna samouprava, odnosno milijun kuna dao je Grad Rijeka, a četiri milijuna i nekretnine dala je Crkva. Kada netko da štalicu, a netko kravicu, lakše se iznese cijeli projekt. Nama je cilj da, za početak, u sklopu Doma zdravlja osnujemo županijski centar za palijativnu skrb, a tu bi nam lokalna samouprava mogla pomoći opremom i prostorom. Ono što bismo tražili od HZZO-a je da nam plati uposlenike. Tako bismo već sutra mogli početi s osnivanjem registra – kaže dr. Branka Kandić-Splavski.

No, župan dr. Vladimir Šišljagić kaže kako je Županija već zatražila da, dok se ne riješi pitanje stacionara, rad ambulante za palijativnu skrb financira HZZO, no ova osiguravajuća kuća takvu je ideju odbila.

– Odavno smo inicirali zahtjev za osnivanje hospicija na osječkom području prema Ministarstvu zdravlja, no oni do sada nisu uvažili ni naše zahtjeve ni naše argumente. Kada bi bilo volje, prostor bi se mogao pronaći i u sklopu KBC-a i Opće županijske bolnice u Našicama – kaže dr. Šišljagić.

Inače, recimo kako je nevjerojatna i činjenica da se ne zna točan broj bolesnika kojima je neophodna palijativna skrb. Procjenjuje se da na području Hrvatske od 52.000 umrlih osoba čak njih 30.000 treba palijativnu skrb, ali točnih procjena za grad Osijek nema.

– Upravo zato nam i treba registar, jer danas nitko ne zna reći kada ste kronični bolesnik, a kada palijativni. Osobno radim ankete među liječnicima o tome koliko palijativnih bolesnika imaju, a često čujem odgovor da ih uopće nemaju, što je nemoguće. Stoga često ni u struci nisu poznate smjernice za dijagnostiku i pod hitno treba napraviti red u ovom sektoru – upozorava dr. Kandić-Splavski.

Nefreteta Z.EBERHARD

 

MAĐARSKA IMA 300 STACIONARA

Nevjerojatan je i podatak da samo Poljska ima 600 ustanova za palijativnu skrb, dok susjedna Mađarska ima njih 300, a ustanove za pomoć umirućim bolesnicima imaju čak i Srbija i BiH. Zakon iz 2003. godine osnutak takvih ustanove dao je kao obvezu i Hrvatskoj.

BRANKA KANDIĆ – SPLAVSKI

osječka podružnica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu

Često ni u struci nisu poznate smjernice za dijagnostiku i hitno treba napraviti reda u ovom sektoru