Najnovije

Simpozij u Vukovaru 1.-3.12.2016. - osvrt na Vinkovačkoj TV PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 04 Prosinac 2016 01:45

Osvrt na Simpozij Prehrana i hidracija u palijativnoj skrbi bolesnika
emitiran je na Vinkovačkoj televiziji u Dnevniku 03.12.2016.

 
Simpozij u Vukovaru 1.-3.12.2016. PDF Ispis E-mail
Srijeda, 16 Studeni 2016 17:26








 
Donešena je Zagrebačka deklaracija o dječjoj palijativnoj skrbi PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 10 Listopad 2016 11:35


Donešena je Zagrebačka deklaracija o dječjoj palijativnoj skrbi

Donešena je Zagrebačka deklaracija
Hdzps

7.listopada 2016. održan je u Hrvatskom liječničkom domu 2.simpozij o pedijatrijskoj palijativnoj skrbi, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike gđe Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, te gradonačelnika grada Zagreba. Skup je održan povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, a u čast Prof. dr. sc.  Anice Jušić, osnivačice hospicijskog pokreta u Hrvatskoj i počasne predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu. Organizatori Simpozija su Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora. Simpozij je okupio dionike koji se u svom radu svakodnevnom susreću s problematikom teško bolesnog djeteta i palijatvnom skrbi u dječjoj dobi.Raspravljalo o specifičnostima organizacije pedijatrijske palijativne skrbi i prikazana su iskustva susjednih zemalja: Italije, Slovenije, Slovačke i  Bosne i Hercegovine.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira na postupke  liječenja  usmjerena na održavanje kvalitete života bolesnika do smrti, a posebnosti  palijativne skrbi za djecu su  njen raniji početak, pri postavljanju dijagnoze,  provođenje palijativnih postupaka paralelno s kurativnom medicinom, nepredvidljivost - djeca mogu doživjeti nekoliko naizgled terminalnih faza, te nemogućnost vremenskog definiranja  trajanja kurativnih i palijativnih postupaka.


ZAGREBAČKA DEKLARACIJA O PALIJATIVNOJ SKRBI ZA DJECU

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira na postupke  liječenja  usmjerena na održavanje kvalitete života bolesnika do smrti.

Posebnost palijativne skrbi za djecu je njen raniji početak, pri postavljanju dijagnoze, paralelno provođenje palijativnih postupaka s kurativnom medicinom, nepredvidivost - djeca mogu doživjeti nekoliko naizgled terminalnih faza, nemogućnost vremenskog definiranja  trajanja kurativnih i palijativnih postupaka.

Pedijatrijska palijativna skrb je potrebna u stanjima koja se obično dijele na :

-          stanja za koja postoji liječenje, ali je ono ponekad neuspješno ( primjer maligne bolesti),

-          stanja gdje se preuranjena smrt javlja nakon perioda poboljšanja (primjer cistična fibroza )

-          kontinuirano progresivne bolesti ponekad od rođenja (primjer mukopolisaharidoze)

-          ireverzibilna, neprogresivna stanja (npr. poslije teških trauma mozga).


U organizaciji palijativne skrbi za djecu u RH voditi ćemo se IMPaCCT minimumom standarda koji obuhvaća :

1. Poboljšanje kvalitete života djeteta i obitelji.

2. Suradnju obitelji s pedijatrijskim palijativnim programom, uz laku dostupnost i kontinuitet.

3. Početak palijativne skrbi već nakon  postavljanja dijagnoze.

4. Provođenje postupaka palijativne skrbi paralelno s aktivnim liječenjem.


5. Mjesto pružanja palijativne skrbi tamo gdje to dijete i obitelj žele – kod kuće, u dnevnoj bolnici, općoj bolnici ili hospiciju.

6. Kontinuitet pružanja raznih oblika palijativne skrbi.

7. Ispunjavanje  fizičkih, psiholoških, socijalnih i duhovnih potreba djeteta i obitelji.

8. Minimalni  tim obuhvaća liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog  radnika, duhovnika.

9. Stručna pedijatrijska palijativna skrbi mora biti dostupna  24 sata dnevno, 365 dana godišnje.

U svrhu ostvarenja iznesenih općih principa za razvoj pedijatrijske palijativne skrbi potrebno je osigurati:

A. suradnju  Ministarstva  zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zajednica lokalne samouprave, gradskih vlasti, crkve i udruga  kako bi palijativna skrb za djecu bila ujednačena na području cijele RH.

B. da se principi palijativne skrbi uključe u svaku  bolnicu/dječju zdravstvenu ustanovu  (liberalizacija posjeta djetetu obitelji i prijatelja, manji broj i manja invazivnost dijagnostičkih i terapijskih zahvata, peroralna terapija, kontrola boli ).

C. razvoj palijativne skrbi za djecu  putem razvoja dnevnih bolnica u mjestu stanovanja bolesnog djeteta, te osiguranjem palijativne skrbi u domu djeteta pomoću multidisciplinarnih mobilnih timova

D.  organiziranu mreža pružatelja palijativne skrbi posebno educiranih za rad s djecom, te izobrazbu dobrovoljaca u dječjoj palijativnoj skrbi koju treba i zakonski definirati

Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu – Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb

Hrvatsko pedijatrijsko društvo HLZ

Broj djece kojima  prijeti preuranjena smrt je malen u usporedbi s mortalitetom odraslih.

U organizaciji palijativne skrbi za djecu u RH potrebno je slijediti Europske standarde o pedijatrijskoj palijativnpoj skrbi ( IMPaCCT ) koji obuhvaćaju :

1. Poboljšanje kvalitete života djeteta i obitelji.

2. Suradnju obitelji s pedijatrijskim palijativnim programom, uz laku dostupnost i kontinuitet.

3. Početak palijativne skrbi već nakon  postavljanja dijagnoze.

4. Provođenje postupaka palijativne skrbi paralelno s aktivnim liječenjem.

5. Mjesto pružanja palijativne skrbi tamo gdje to dijete i obitelj žele – kod   kuće, u dnevnoj bolnici, općoj bolnici ili hospiciju.

6. Kontinuitet pružanja raznih oblika palijativne skrbi.

7. Ispunjavanje  fizičkih, psiholoških, socijalnih i duhovnih potreba djeteta i obitelji.

8. Osiguranje minimalnog   tima koji  obuhvaća liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog  radnika, duhovnika.

9. Stručna pedijatrijska palijativna skrbi mora biti dostupna  24 sata dnevno, 365 dana godišnje.

Na kraju Simpozija, nakon rasprave Okruglog stola, donešena je Zagrebačka deklaracija o palijativnoj skrbi za djecu. Deklaracija  ističe da bi se osigurali  uvjeti za razvoj palijativne skrbi za djecu u Republici Hrvatskoj neophodna je suradnja Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,zajednica lokalne samouprave, gradskih vlasti, crkve i udruga  kako bi ta skrb bila ujednačena na području cijele Republike Hrvatske. Potrebno je osigurati da se principi palijativne skrbi uključe u svaku  bolnicu/dječju zdravstvenu ustanovu  (liberalizacija posjeta djetetu obitelji i prijatelja, manji broj i manja invazivnost dijagnostičkih i terapijskih zahvata, peroralna terapija, kontrola boli ). Razvoj palijativne skrbi za djecu treba ići putem razvoja dnevnih bolnica u mjestu stanovanja bolesnog djeteta, te osiguranjem palijativne skrbi u domu djeteta pomoću multidisciplinarnih mobilnih timova. Potrebna je organizirana mreža pružatelja palijativne skrbi posebno educiranih za rad s djecom, te  izobrazba dobrovoljaca u dječjoj palijativnoj skrbi i njena zakonska definicija. Donošenjem Zagrebačke deklaracije o palijativnoj skrbi za djecu olakšati će se njeno uvođenje  na području cijele Hrvatske, budući da  krajem ove godine završava Strateški plan za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. te  implementacija palijativne skrbi  u sustav zdravstva.


Izvor: Portal mojzagreb.info | Autor: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript | 10.10.2016.

 
1.Simpozij medicinskih sestara i tehničara iz Domovinskog rata PDF Ispis E-mail
Petak, 07 Listopad 2016 16:44
1.Simpozij medicinskih sestara i tehničara iz domovinskog rata

Ne misleći na vlastiti život pokazali što znači biti čovjek, humanist i domoljub…

Toplice Lipik u kongresnoj dvorani Quella u Lipiku su 7. listopada domaćin 1. Simpozija medicinskih sestara i tehničara iz domovinskog rata pod motom okupljanja „Da se ne zaborave devedesete“ i uz prisjećanje na Ivana Klaića-Miku, medicinskog tehničara Specijalne bolnice za rehabilitaciju Lipik koji poginuo 4. listopada tijekom ratnih događanja i opsade Lipika prije 25 godina do posljednjeg trenutka života obavljajući svoj posao. Tijekom održavanja simpozija sudionici i uzvanici imali su priliku razgledati izložbu plakata „Medicinske sestre u domovinskom ratu“ u organizaciji Vesne Kljaić i Božice Jurinec te Društva za povijest sestrinstva Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS-a).

Piše:
Antun Ciglenečki

Prije početka simpozija predstavnici domaćina, organizatora i sudionika simpozija položili su vijenac kod nadgrobnog spomenika poginulog kolege Ivana Klaića-Mike na gradskom groblju u Lipiku.

Prvi Simpozij medicinskih sestara i tehničara iz domovinskog rata u organiciji OŽB Vukovar i Bolnice hrvatskih veterana te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik otvorili su ravnatelj SB Lipik Darko Kelemen i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Ljerka Pavković.

S nama je ovdje Krunoslav Klaić, sin velikog čovjeka, netko će reći malog čovjeka, a velikog srca. Velikog domoljuba kojeg su krasili mnoge vrline, između ostalih, ljubav prema ljudima u potrebi i ljubav prema svom poslu kojeg je izuzetno volio.“, rekla je glavna sestra SB Lipik Ljerka Pavković i zahvalila se sinu Ivane Klaića-Mike, Krunoslavu Klaiću, što je svojom nazočnošću podržao ideju održavanja ovog simpozija. Također se prisjetila svih kolegica koje su s Ivanom Klaićem-Mikom nastavile raditi u bolnici u Lipiku nakon prvog napada na Pakrac i Lipik 19. kolovoza 1991. te početaka ratne agresije na ovom području. „Ideja ovog svega pokrenuta je prošle godine u studenom tijekom 5. Kongresa HUMS-a. Kada smo prikazale film svjedočanstvo medicinskih sestara u domovinskom ratu, kolegice Binazija Kolesar i Agneza Aleksijević su rekle: mi smo stradalnici u Vukovaru, ali sad vidimo da ima još stradalnika. Lipik je mali, a također je sravnjen sa zemljom. Tog dana odlučile smo kako ćemo pokrenuti nešto i trebalo nam je evo gotovo godinu dana za ovaj simpozij.“, dodala je Ljerka Pavković.

S ovog mjesta odajemo poštovanje i zahvalnost vama i svima ostalima koji su s velikim srcem, puni uvjerenja u ispravnost svojih postupaka te ne misleći na ugrozu vlastitog života pokazali u domovinskom ratu što znači biti zdravstveni djelatnik, čovjek, humanist i domoljub. S tim idealima tijekom kolovoza 1991. godine ovdje u Lipiku malo naivno, a puni vjere stavljali smo znak crvenog križa na krovove naše bolnice kako bi vrlo brzo shvatili da samo pomažemo agresoru da nas bolje gađa čineći zločin za koji ne znamo da li je itko odgovarao.“, rekao je ravnatelj Darko Kelemen te dodao kako je za ideale humanizma i svoje profesije ne mali broj zdravstvenih djelatnika dao svoj život, a među njima i dva djelatnika SB Lipik, ravnatelj dr. Ivan Šreter i bolničar Ivan Klaić-Miko. „Mi u Lipiku nismo zaboravili Miku, ali pitanje je što bi se desilo protokom godina kad njegovi kolege i kolegice završe u mirovini, da li bi to sjećanje izbijedljelo i jednog dana Miko bude zaboravljen.“, dodao je Kelemen otkrivši razlog održavanja ovog simpozija kako se u budućim godinama ne bi zaboravilo njegovo ime i uloga brojnih drugih medicinskih sestara i tehničara iz drugih dijelova Hrvatske u domovinskom ratu.

Sudionike simpozija u ime ravnateljice OŽB Vukovar i Bolnice hrvatskih veterana dr. Vesne Bosanac pozdravila je Binazija Kolesar, glavna sestra ratne bolnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, koja je u Lipik došla u pratnji Agneze Aleksijević, pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo OŽB Vukovar. Binazija Kolesar poželjela je sudionicima simpozija uspješan rad kako bi se omogućilo daljnji uspješan rad drugima na utvrđivanju svih neobrađenih povijesnih činjenica o ulozi medicinskih sestara i tehničara u domovinskom ratu te da se utvrdi njihov točan broj koliko ih je sudjelovalo u domovinskom ratu.

Naravno da su medicinske sestre i tehničari dali nemjerljiv doprinos u stvaranju Republike Hrvatske. U mnogim nemogućim situacijama i improviziranim uvjetima uspjeli ste spašavati živote naših branitelja i time ste umanjili negativne posljedice.“, rekao je Zvonimir Kalčik, v.d. ravnatelj Doma hrvatskih veterana, te se zahvalio prisutnim medicinskim sestrama i tehničarima koji su ugrožavali svoj život ne bi li spasili tuđi. Pritom je najavio skorašnje otvaranje Doma hrvatskih veterana u Lipiku koji će se u okviru svojih aktivnosti isto tako baviti olakšavanjem posljedica domovinskog rata među populacijom branitelja.

Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana među mnoge male-velike ljude koji su dali svoj doprinos u domovinskom ratu posebno je uvrstio Lipičanina Ivana Klaića-Miku te istaknuo važnost ovakvih skupova i događanja za čuvanje spomena na sve njih jer ono što se ne zapiše, sigurno se zaboravlja. „Posebno mi je drago što se skup održava ovdje u Lipiku, gradu heroju, koji je prvi oslobođeni grad u RH pored Pakraca, grada heroja u kojem 1. ožujka 1991. počeo domovinski rat.“, rekao je gradonačelnik Kasana.

Cilj i smisao svega ovoga je to da se naglasi uloga medicinskog osoblja tijekom domovinskog rata. Dijelili ste sudbinu hrvatskih branitelja i bili ste s njima na prvoj liniji bojišnice.“, rekao je Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra domovinskog rata, te dodao kako je medicinsko osoblje tijekom jeseni 1991. godine kada su bili uz one koji su krenuli braniti domovinu uz domoljublje pokazali i čovjekoljublje odnosno spašavali su ljudske živote.

Simpozij se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge medicinskih sestara ispred koje se sudionicima obratila predsjednica HUMS-a Tanja Lupieri. „Ponosno sam što je prošle godine na kongresu medicinskih sestara i tehničara krenula inicijativa koja je krenula zato što je Društvo za povijest HUMS-a prepoznalo ulogu medicinskih sestara domovinskog rata koja se ne smije zaboraviti. Oni su potaknuli naše kolegice koje su sačuvale bogatstvo uspomena da nam iznesu na našem kongresu kako bi svi vidjeli tko smo i što smo te koja je uloga bila medicinske sestre u domovinskom ratu.“, rekla je Tanja Lupieri te najavila osnivanje kao 30. stručnog društva unutar udruge Društva medicinskih sestara i tehničara u domovinskom ratu.

Ispred pokrovitelja simpozija Hrvatske komore medicinskih sestara sudionicima se obratila predsjednica Slava Šebec. „Tišina postaje sve glasnija. Dugo su medicinske sestre šutjele, nije se puno govorilo. Oni koju su stvarni heroji nemaju što reći, koji šute i herojstvo drže u sebi. Na nama je koji smo bili tada živi i radili, koji nismo bili na prvoj crti bojišnice, da sačuvamo njihovu tišinu i da je oglasimo te pokažemo što se tada dešavalo.“, rekla je Slava Šebec te poručila kako se uz pomoć HKMS neće nikada zaboraviti uspomena na Miku i na sve druge medicinske sestre i tehničare koji su dali svoj život za domovinu i istaknula kako je HKMS pokrenula inicijativu kako bi se zapisala sva svjedočanstva iz tog vremena.

Pokrovitelj simpozij je također Ministarstvo branitelja RH ispred kojeg se obratio Mladen Lončar, načelnika sektora za savjetodavnu, zdravstvenu i psihološku pomoć pri Ministarstvu. „U ministarstvu zagovaramo posebno brigu za zdravstveno stanje hrvatskih branitelja. Kao što smo prepoznati u svijetu kroz ulogu zdravstvenog osoblja tijekom domovinskog rata pri spašavanju života ranjenika pri čemu smo imali dobre uspjehe također smo i sada prepoznati. Naša generacija ratnika stari, pobolijeva i ponovno je bitna uloga zdravstva i zdravstvene skrbi. U tom kontekstu podržavamo niz projekata od poboljšanja kvalitete života, zdravstvenih i sistematskih pregleda, dijagnostike pri čemu uloga zdravstvenih djelatnika dolazi do izražaja ništa manje nego u ratu.“, rekao je Lončar te poželio uspjeh u radu simpozija te da se takvih komemorativni i stručni skupovi održavaju još češće.

Na ovom simpoziju, zasad jedinstvenom u Hrvatskoj, sudjelovali su zdravstveni djelatnici te medicinske sestre iz Vukovara, Karlovca, Virovitice, Vinkovaca, Siska, Županje, Osijeka, Zagreba, Požege, Lipika i Pakraca uz aktivne i umirovljene djelatnike SB Lipik, a tijekom simpozija održano je osam stručnih predavanja tijekom koje su prenesena iskustva medicinskog osoblja u domovinskom ratu s područja od Karlovca i Zagreba na zapadu do Vukovara na istoku.

Simpozij je započeo prikazivanjem kratkog dokumentarnog filma „Svjedočanstvo medicinskih sestara Lipika o domovinskom ratu“ koji je nastao na inicijativu Mirjane Cahun i Ljerke Pavković. Film je predstavila Mirjana Cahun. „Nadam se kako ćete gledajući ovaj film bolje upoznati naš grad i hrabrost medicinskih sestara i tehničara koji ne samo što su radili svoj posao nego i bili na prvoj crti obrane domovine Hrvatske. Tijekom domovinskog rata na mnogim mjestima sudjelovali su medicinske sestre i tehničari, a njihova djela su odraz velike hrabrosti, ljubavi i nesebičnog davanja.“, rekla je Mirjana Cahun pri čemu se između ostalih zahvalila medicinskoj sestri Nadi Knežević-Kraml za sav doprinos tijekom 14-godišnjeg rada kao glavna sestra SB Lipik.

Nakon održanih predavanja u okviru simpozija sudionici su prisustvovali otkrivanju spomen-ploče u holu Hotela Dependence unutar Specijalne bolnice za rehabilitaciju Lipik za sjećanje na bolničara Ivana Klaića-Miku poginulog 4. listopada 1991. godine.

Glazbenim izvedbama otvorenje simpozija uveličao je Gradski pjevački zbor Lipik i prof. Tea Silađi koja ih je pratila na klaviru tijekom izvedbi.

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId477aa9e69d

Izvor: Kompas, Lipički tjednik | 07.10.2016.

 
Svečano otvorenje prostora Udruge za palijavnu skrb Split PDF Ispis E-mail
Srijeda, 05 Listopad 2016 18:44

Na otvorenju prostora Udruge za palijativnu skrb - Split bili su nazočni gradonačelnik, predsjednik Savjeta za zdravlje, pročelnik Ureda za zdravlje, ravnatelj KBC Split Firule, predsjednik Caritasa, predstavnik vjerske zajednice i brojne druge ugledne osobe grada Splita uz članove Udruge.
Svećenik je posvetio prostor, a gradonačelnik je održao govor uz obećanje da će Split krenuti konačno u konkretnu organizaciju palijativne skrbi. Predsjednica Društva također je u ime Društva i u svoje osobno ime održala pozdravni govor. Kroz prigodna druženja isplanirane su neke od sljedećih akcija.

Prostor Udruge za palijativnu skrb Split svečano je otvoren 05. listopada 2016. u 19. sati.

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId3ff2a94639

 
Potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 02 Listopad 2016 19:39

5. hrvatski kongres s međunarodnim sudjelovanjem  Potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika održan je od 29.09.-01.10.2016. na Brijunima

Ovaj kongres bio je namijenjen podjednako i liječnicima i medicinskim sestrama koji se bave ovim vidom liječenja,
ali i farmaceutima koji također imaju vrlo važnu ulogu u potpornom liječenju onkoloških bolesnika.

Kongres je organizirala Zaklada Onkologija u suradnji s

Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske,
Hrvatskim društvom za palijativnu medicinu HLZ-a,
Hrvatskim društvom za internističku onkologiju HLZ-a,
Onkološko-hematološkim društvom i
Društvom za hospicijsku i palijativnu zdravstvenu njegu HUMS-a.

Predsjednica Društva održala je predavanje Palijativna skrb u Republici Hrvatskoj i implementacija u sustav zdravstva.
Na Kongresu je predstavljen i temetski broj Medixa: Palijativna medicina i palijativna skrb

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeIda69e19c948

 
5. kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji PDF Ispis E-mail
Utorak, 20 Rujan 2016 19:39

Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ),
Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) 
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
Klinika za psihološku medicinu KBC-a Zagreb,
duže vrijeme aktivni u projektu „Na prvoj crti zdravlja“, organizirali su
5. kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji.
Kongres je održan od 15. do 18. rujna 2016.

Glavni cilj projekta su stručne, znanstvene, nastavne i javnozdravstvene aktivnosti povezane sa zdravljem hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Projekt Na prvoj crti zdravlja je već postao prava platforma u kojoj surađuju brojne institucije i pojedinci iz cijele Hrvatske. Stanovništvo i struka suočeni su s dramatičnim pokazateljima o pobolu i smrtnosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, što zahtijeva hitan i kvalitetniji razvoj preventivnih programa, osmišljavanje interdisciplinarnih terapijskih programa kao i razvoj palijativne skrbi za one branitelje i članove njihovih obitelji koji boluju od neizlječivih bolesti. Potrebna su daljnja istraživanja na ovom području, kao i pozitivna senzibilizacija hrvatske javnosti te edukacija profesionalaca o boljim načinima pomoći ovoj populaciji. Cjelokupne aktivnosti vode se i pod sloganom „Pomozimo živima!“.

Vodeća tema kongresa bila je zaštita i unaprjeđenje zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Ovaj izbor glavne teme proizašao je iz zabrinjavajućih podataka o mortalitetu i morbiditetu ove populacije, gdje su uz visoku prevalenciju psihičkih bolesti prisutne i brojne somatske bolesti u kojima psihološki faktori imaju veliku ulogu.

Suvremene spoznaje iz psihoneuroendokrinoimunologije i neuroznanosti ukazuju na posljedice kroničnog stresa i psihotraume o kojima struka treba razgovarati, a poseban je problem i pitanje sekundarne traumatizacije i transgeneracijskog prijenosa traume.

Na kongresu vodila se rasprava je li moguće i kako zaustaviti ili barem usporiti ove zabrinjavajuće trendove pobola i pomora te gdje je mjesto i uloga psihijatrijske službe, javnog zdravstva ali i cjelokupne zajednice?

Postavljeno je pitanje je li struka dovoljno jedinstvena, sposobna i glasna sudjelovati u donošenju nacionalnih strateških planova koji se bave zdravljem ove populacije, koja čini velik dio ukupne hrvatske populacije.

Osim ove teme, na kongresu je bilo riječi i o najsuvremenijim spoznajama vezanim uz prevenciju i rehabilitaciju vodećih psihičkih poremećaja, suvremenim spoznajama vezanim uz terapiju (psihofaramakoterapija, psihoterapija, socioterapija) ali i o tome kako psihijatri kao struka vide zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

Samo zajedno i interdisciplinarno, okrenuto ideji kulture zdravlja, moguće je učiniti novi iskorak u unaprijeđenju mentalnog zdravlja kao bitnog činitelja cjelokupnog zdravlja.

Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ snažno podupire ovaj projekt. U svojem tijeku bolesnici dolaze i do faze kad je potrebna palijativna skrb.
O trenutnoj situaciji s palijativnom skrbi u Republici Hrvatskoj te o fazi implementacije u sustav zdravstva govorila je Predsjednica Društva u svom izlaganju.

 
Dr. David Oliver na Hrvatskom katoličkom sveučilištu PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 30 Lipanj 2016 16:53

U organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Centra za koordinaciju palijativne skrbi u sklopu Ustanove za zdravstvenu njegu i Hrvatske udruge medicinskih sestara u palijativnoj skrbi u četvrtak 30. lipnja 2016. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održano je predavanje „Etička pitanja i izazovi u palijativnoj skrbi“. Gost predavač bio je dr. David Oliver sa Sveučilišta u Kentu u Velikoj Britaniji.

Na samom početku je pročelnica Odjela za sestrinstvo doc. dr. sc. Marta Čivljak pozdravila nazočne ravnatelje bolnica i poliklinika, ravnatelje domova zdravlja, predstavnike zdravstvenih institucija, voditelje stručnih službi, voditelje timova za palijativnu skrb, predstavnike udruga, liječnike i medicinske sestre kao i sve prisutne članove sveučilišne zajednice Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, izrazio je posebnu zahvalnost prof.dr.sc. Mirni Šitum pročelnici Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, njezinom zamjeniku dr. Redžepiju i suradnicima te gospođi Renati Marđetko, predsjednici Hrvatske udruge medicinskih sestara u palijativnoj skrbi i voditeljici Centra za koordinaciju palijativne skrbi u Gradu Zagrebu u sklopu Ustanove za zdravstvenu njegu na pruženoj mogućnosti da se predavanje doktora Davida Olivera održi upravo na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
„Prepoznavanje nas kao partnera u ovom projektu važan je korak za uspostavljanje buduće suradnje na području edukacije iz palijativne skrbi.“ – istaknuo je rektor Tanjić te dodao „S ovog mjesta svima vama koji se pripremate na studiju upravo za rad s bolesnicima u palijativnoj skrbi, svima koji već radite u timovima palijativne skrbi želim zahvaliti na predavanju, otvorenosti da znanjem, pažnjom i ljubavlju prema bratu čovjeku stavite sebe na raspolaganje u možda najosjetljivijem trenutcima prema prelasku u vječnost. Svjetli primjer ljubavi za bližnjega upravo u trenutcima umiranja imala je naša blažena Majka Tereza. Ona je sa svojim sestrama širila radost služenja prema napuštenima, neljubljenima i neželjenima. Poticala je sestre da s velikim smiješkom prihvate sve ono što On dadne da daju štogod On uzima i da tu radost podijele sa svima koji sretnu.“

Potom je prof.dr.sc. Mirna Šitum, nadovezavši se na govor rektora HKS prof. dr. sc. Tanjića, zahvalila ovoj visokoškolskoj ustanovi na gostoprimstvu. U svojoj kratkoj prezentaciji predstavila je sadašnje stanje palijativne skrbi u Gradu Zagrebu. Posebno je zaključila da je za uspješno funkcioniranje palijativne skrbi u Gradu Zagrebu nužno osnaživanje postojećih službi, zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi, prepoznavanje potreba za novim potrebnim profesionalcima i službama palijativne skrbi, edukacija i podizanje svijesti profesionalaca, laika i građana te stvaranje kontinuiteta skrbi za palijativnog bolesnika prilikom promjene mjesta skrbi (bolnica, dom bolesnika, dom za starije i nemoćne). Završavajući svoje obraćanje brojnim nazočnima prof.dr.sc. Šitum izrazila je želju za daljnjom suradnjom s Hrvatskim katoličkim sveučilištem u ostvarivanju zajedničkih simpozija i konferencija u kojima bi Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba pružio potrebnu stručnu i tehničku podršku.

Predavač doktor David Oliver u svom radnom vijeku bavi se etičkim pitanjima u palijativnoj skrbi. Uključen je u brojne studije palijativne skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama. U svom vrlo zanimljivom predavanju osvrnuo se na različite aspekte palijativne skrbi i dao dosta savjeta i primjera s kojima se kao liječnik, kao konzultant za palijativnu skrb u Hospiciju Wisdom u Rochesteru i član Europske asocijacije za palijativnu skrb susretao kako u praktičnom, tako i u znanstvenom radu.
u svom zaključku prof. Oliver posebno je istaknuo da svaka osoba ima pravo na dostojanstven završetak ovozemaljskog života te da je za profesionalce u palijativnoj skrbi važno slušati  pacijente i njihove obitelji, pomoći im govoriti o budućnosti bez obzira koliko ti razgovori ponekad budu teški i osjetljivi s emotivne strane.
"Nadati se u budućnosti najboljem, ali biti spreman na najgore." ideja je kojom je dr. Oliver završio svoje dugim pljeskom nagrađeno predavanje.

U ime HDPM HLZ predavanju su nazočili dr. Vlasta Vučevac, dr.med., predsjednica Društva i administrativni tajnik Franjo Kroneisl, mag.mech.ing. Posebno zadovoljstvo bilo je slušati liječnika, neumornog palijativca, ali na prvom mjestu velikog čovjeka dr. Olivera s kojim smo se prisjetili početaka i suradnje s našim Društvom i prvom predsjednicom prof.dr.sc. Anicom Jušić koja nas je "inficirala" palijativnom skrbi.

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId6d492a25c3

Dorađeni tekst: Suzana Obrovac Lipar, HKS | Franjo Kroneisl, HDPM HLZ

Foto: Franjo Kroneisl, HDPM HLZ


 
Održana promocija tematskog dvobroja Medixa PDF Ispis E-mail
Petak, 17 Lipanj 2016 00:00

Promocija tematskog dvobroja specijaliziranog medicinskog časopisa MEDIX održana je u utorak 14. lipnja 2016. u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog doma.

Novi broj MEDIX-a posvećen je palijativnoj medicini i palijativnoj skrbi.
Važnost ovog tematskog broja je velika, ne samo radi kvalitetno obrađenih tema nego i radi velikog broja uglednih autora, kao i zbog prikaza realnog stanja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj, uz prikaze primjera dobre prakse, iz čega je vidljiva neophodnost daljeg razvoja palijative kao nove djelatnosti u medicini.
Ovo je pogotovo važno u godini kada završava Strateški plan razvoja palijativne skrbi, i kada se nalazimo u fazi stvaranja programa implementacije palijativne skrbi u sustav zdravstva.
Nosilac naslovne teme je Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, a prikaz aktivnosti i postignutih uspjeha od velikog je značaja za cijelu „Lijepu našu“.
Sasvim smo sigurni da će ovaj tematski broj MEDIX-a postati priručnik u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara, kao i drugih članova interdisciplinarnog tima.

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId25922fc3b2


View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeIdac02008a32


Fotografije su autorski zaštićene i ne mogu se koristiti bez dopuštenja Medix-a.



 
U Virovitici održan tečaj „Palijativna skrb u praksi“ PDF Ispis E-mail
Subota, 11 Lipanj 2016 00:00

U Virovitici održan tečaj „Palijativna skrb u praksi“

Virovitičko-podravska županija je, u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom i Hrvatskim društvom za palijativnu medicinu, u četrvrtak 09. lipnja2016. organizirala u Društvenom domu Opće bolnice Virovitica tečaj o palijativnoj skrbi pod nazivom „Palijativna skrb u praksi“.

Tečaj je otvorila obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak, zajedno s predsjednicom Hrvatskog društva za palijativnu medicinu – HLZ, Vlastom Vučevac. Otvorenju događaja, koji je okupio mnoštvo liječnika svih struka, ljekarnika, socijalnih radnika i volontera s područja županije, ali i šire, prisustvovali su, između ostalih i ravnateljica Opće bolnice Virovitica Mirjana Peček, ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije Igor Fazekaš, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sv. Rok” VPŽ Miroslav Venus te pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Melita Sirovica.

Inicijativa za ovaj tečaj je pokrenuta od Hrvatskog liječničkog zbora – Podružnice Virovitica i Opće bolnice Virovitica zbog sve izraženije tendencije razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Cilj ovog tečaja bio je prikazati razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj, primjere dobre prakse, osnovne pojmove o palijativnoj skrbi te dosadašnje uspjehe i probleme na koje se nailazi.

Suorganizatori događaja bili su Opća bolnica Virovitica, Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, Hrvatska liječnička komora -podružnica Virovitica te Hrvatska komora medicinskih sestara VPŽ.

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeIdcfa2ee30e5


Izvor: Mrežne stranice informativnog centra Virovitica | foto: M. Bašić, K. Toplak


 
Održan je 9. Simpozij medicinskih sestara zdravstvene njege u kući PDF Ispis E-mail
Utorak, 31 Svibanj 2016 00:00

9. Simpozij medicinskih sestara



U Hotelu Lav u Vukovaru od 26. do 28. svibnja 2016. održan je 9. Simpozij medicinskih sestara zdravstvene njege u kući pod nazivom "Zdravstvena njega u kući kroz istraživanje, edukaciju i praksu.
Na simpoziju su izlagale medicinske sestre i tehničari iz zdravstvene njege u kući iz cijele Hrvatske, a u diskusiji i na okruglom stolu sudjelovala je i dr. Vlasta Vučevac, predsjednica HDPM HLZ koje se zalaže za što veću i što bolju suradnju sa medicinskim sestrama bez kojih je i palijativna skrba apsolutno nezamisliva.

-Želja nam je da ovogodišnjim simpozijem kroz prikaze i izlaganja medicinskih sestara na promišljen i metodički način ukažemo na rezultate koje smo postigli u smislu profesionalnog napretka, edukacije i istraživanja s ciljem podizanja kvalitete i stručnosti u svakodnevnom radu. Sestrinska profesija zasniva se na teorijskoj strukturi znanosti ili znanja te discipline i s njom povezane prakse i vještina. Edukacija i radovi medicinskih sestara bazirani upravo na teorijama ključni su za budućnost sestrinstva kao discipline i profesije. Koracima, kroz informiranost, razmjenu iskustava, dobrih i loših, kroz izlaganja i predavanja zajedno ćemo tražiti odgovore, rekla je zamjenica predsjednice Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući Ane Švarc.

Domaćin simpozija bila je Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach iz Nuštra koja na području Vukovarsko-srijemske županije već 20 godina provodi zdravstvenu njegu u kući, a simpozij je organizirala Hrvatska komora medicinskih sestara pod pokroviteljstvom predsjednice RH, Ministarstva zdravlja, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

"Hrvatskoj trenutno u zdravstvenom sustavu, koji uključuje bolnice, domove zdravlja ali i zdravstvenu njegu po kućama, nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara."
naglasila je dopredsjednica Udruge medicinskih sestara Ana Švarc tijekom simpozija medicinske sestre iz cijele Hrvatske imati će prilike razmijeniti svoja znanja i iskustva ali i naučiti mnogo toga novoga što im može pomoći u svakodnevnom poslu.


-U zadnjih nekoliko godina kontinuirano napredujemo tako da kada govorimo o radu medicinskih sestara i zdravstvene njege u kući dobro stojimo. Dosta radimo na edukaciji i stjecanju novih znanja, a i povezali smo se s brojnim partnerima. Naš rad je iznimno bitan jer skrbimo o najpotrebitijim pacijentima kao što su oni nepokretni, teško pokretni ili pak umirući, rekla je Švarc.

Pojašnjava kako medicinska sestra s licencom na terenu obavlja poslove od onih jednostavnih sestrinskih stvari pa sve do teških zahvata. Upravo stoga je veoma važna stalna edukacija. Prema službenim podacima udruge trenutno u Hrvatskoj ima oko 2.000 medicinskih sestara zaposlenih u zdravstvenoj njezi u kući od kojih njih 1030 ima ugovor s HZZO-om.

Od toga broja 20 posto sestara ima završen studij sestrinstva, šest ih je magistriralo sestrinstvo, a za godinu dana možemo očekivati i prve doktorice sestrinstva. Treba znati i da se prosječne plaće medicinskih sestara u zdravstvenoj njezi u kući kreću oko 4.000 kuna.  

-To je neka realna plaća iako bi svi voljeli da je viša. Već godinama nam se plaća nije dizala što je pak i jedan od razloga zašto brojne sestre odlaze u inozemstvo raditi. Najviše je to rašireno u Slavoniji i nekim dijelovima Zagorja. Na rješavanju toga problema rade svi počevši od udruge, preko komore i sindikata pa sve do ministarstva. Vjerujemo kako će mladi prepoznati priliku i odlučiti se za ovo zanimanje, rekla je Švarc.

Izvor: Večernji list | Vukovarski radio

 
Zdravstvena njega u palijativnoj skrbi - iskustva iz SAD-a - Vukovar PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 04 Travanj 2016 10:19

Dana 02. travnja 2016.godine u Vukovaru je organizirana zdravstvena tribina "Zdravstvena njega u palijativnoj skrbi - iskustva iz SAD-a". Gost predavač je bila medicinska sestra  mr.sc.Marilyn Graves. U sklopu radnog dijela programa, osim gošće iz SAD-a, gosti su nam bili i predstavnici Opće bolnice Koprivnica "Tomislav Bardek", medicinska sestra Sandra Lovrić, bacc. med. techn. i zamjenica sanacijske upraviteljice Mirna Zagrajski - Brkić, dr. med., specijalist uže specijalnosti koji su predstavili primjer dobre prakse palijativne skrbi u bolnici u Koprivnici.

Organizatori ove tribine bili su Dom zdravlja Vukovar i palijativni tim "LiPa", a suorganizator Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana.

Pokrovitelji su bili Vukovarsko srijemska županija – Upravni odjel za zdravstvo i Grad Vukovar.

Gosti iz palijativnog tima "LiPa" zajedno sa gošćom iz SAD-a, te gostima iz Koprivnice i Našica tijekom svog boravka u Vukovaru, posjetili su muzej sjećanja "Vukovarska bolnica 1991" gdje su im domaćini bili ravnateljica ratne bolnice, mr. sc. Vesna Bosanac, glavna medicinska sestra tijekom ratnih događanja u Vukovaru, Binazija Kolesar bacc. med. techn. te današnja glavna medicinska sestra Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, Agneza Aleksijević, mag. med. techn.

Radni dio nastavljen je u Pastoralnom centru „Sv.Bono,“ domaćini su bili ravnatelj Doma zdravlja Vukovar, Ante Lohinski, mag. oec. i glavna sestra Doma zdravlja Vukovar, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, Ahnetka Stjepanović, mag. med. techn.

Nakon radnog dijela gosti su zajedno s domaćinima posjetili "Vodotoranj" simbol ratnog razaranja grada Vukovara te muzej "Vučedolske kulture."

Bilo je to jedno odlično i nadasve korisno  druženje, preko osamdeset prisutnih zdravstvenih profesionalaca došli su poslušati i razmijeniti iskustva s kolegicom Marilyn iz SAD-a u Vukovaru.

Ahnetka Stjepanović, Ljerka Pavković

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId3f9fe8e23b

 
Alzheimer Caffe prvi puta u Bjelovaru PDF Ispis E-mail
Srijeda, 09 Ožujak 2016 20:36

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId29557bae03

 
Konferencija "Socijalni radnik u palijativnoj skrbi" PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 06 Ožujak 2016 00:00

Konferencija o palijativnoj skrbi - "Socijalni radnici koji rade u palijativnoj skrbi moraju imati jedan visok stupanj senzibilnosti, osjećaja za timski rad i želje za učenjem jer svaka nova situacija, druga osoba traži novu prilagodbu"

 

U organizaciji Doma zdravlja Požeško-slavonske županije Mobilni tim, Palijativnog tima „LiPa“, Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatske komore socijalnih radnika danas je u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Požegi održana konferencija na temu „Socijalni radnik u palijativnoj skrbi“ na kojoj se okupilo više od 80 sudionika iz cijele Hrvatske. Stručni predavači održali su predavanja o povijest razvoja palijativne skrbi u svijetu i RH, kompetencijama i vještinama socijalnog radnika u palijativnoj skrbi te drugim temama vezanim uz značaj palijativne skrbi.

- Dom zdravlja nositelj je palijativne skrbi putem mobilnog tima i patronažne službe na području cijele Županije. Socijalna skrb pomaže palijativnim timovima tako da pomaže pacijentima koji žive sami i slabijeg su imovinskog stanja da ostvare svoja prava te zaštite svoj život kako bi ga do kraja dostojanstveno proživjeli. Dom zdravlja u svom palijativnom timu ima jednog socijalnog radnika koji ide na teren, u takvoj suradnji razmjenjujemo informacije i ostvarujemo zajedničke aktivnosti na dobrobit naših pacijenata - naglasio je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško – slavonske županije.

Palijativna skrb u Hrvatskoj nije u cijelosti implementirana u sustavu zdravstva. Strategija kojom su se dobili temelji i okviri za uspostavu zakona napravljena je i od Vlade RH usvojena 2013. godine.

- Unutar strategije imamo akcije i projektne planove, imamo 10 domova zdravlja u Hrvatskoj, nekoliko bolnica i puno volonterskih udruga koji rade na organizaciji palijativne skrbi i u praksi pokazuju da smo na dobrom putu. Na terenu se vidi potreba za palijativnom skrbi, jako smo stara nacija, po starosti zauzimamo četvrto mjesto u Europi i nažalost u velikom je porastu broj oboljelih od karcinoma i demencije. To je skupina ljudi koja će u budućnosti trebati jednu vrlo organiziranu i konkretnu palijativnu skrb. Cijeli proces implementacije palijativne skrbi u zdravstveni sustav ide dosta sporo, a potrebe su velike i mi smo još uvijek jedina zemlja u Europi koja nema palijativnu skrb i zbog toga obilazimo sve županijske centre da u lokalnim zajednicama potaknemo razvitak. Svaka lokalna zajednica mora biti svjesna svojih potreba. Naša iskustva kroz ove tri godine su da se u manjim sredinama puno brže sastavi jedan tim, lakše se ljudi okupe, međusobno se poznaju, a za početak mora se naći grupa entuzijasta koja će pokrenuti lavinu dobročinstva - rekla je dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Socijalni radnik u koordinacijskom palijativnom timu, osim s bolesnikom, obitelji i članovima tima, surađuje i s nadležnim centrima za socijalnu skrb, bolnicama, domovima za starije i nemoćne, obiteljskim liječnicima, patronažnom službom i zdravstvenom kućnom njegom te udrugama koje pomažu u promicanju ideja i vrijednosti palijativne skrbi.
– Svaki socijalni radnik mora imati vještine koje su vezane uz znanja i kompetencije. Socijalni radnik ne vidi samo bolesnika nego i njegovu cijelu obitelj. Socijalni radnik je taj koji konstantno procjenjuje i možda nigdje tako kao u palijativnoj skrbi potrebna je fleksibilnost, stalna prilagodba i procjena novonastalog stanja, od samog saznanja za bolest pa do smrti. Socijalni radnici koji rade u palijativnoj skrbi moraju imati jedan visok stupanj senzibilnosti, osjećaja za timski rad i želje za učenjem jer svaka nova situacija, druga osoba traži novu prilagodbu. Mislim da ova rečenica najjednostavnije opisuje što socijalni radnik treba raditi – U osobi kojoj socijalni radnik pristupa treba vidjeti sebe i pitati se permanentno što je ono što bi on želio da mu se napravi da je u toj situaciji - rekla je Ana Štambuk, izvanredna profesorica na studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Palijativni tim „LIPa“ na području Požeško – slavonske županije promiče senzibilizaciju stručne i šire javnosti radi promicanja vrijednosti palijativne skrbi. Promiču uključivanje građana i stručnjaka za pružanje direktne pomoći krajnjim potrebitim korisnicima kako bi se njima i njihovim obiteljima smanjile patnje i bol te pružila adekvatna palijativna skrb.

– Želja mi je da se palijativna skrb uvede u zdravstveni sustav kako je i planirano u strategiji Republike Hrvatske. Edukcija je osnova palijativne skrbi, cilj je uključiti što više profesionalaca, volontera i ljudi koji vide da mogu pomoći kako bi ljudi koji boluju od neizlječivih bolesti što kvalitetnije i lakše proživjeli preostali dio svog života – rekla je Ljerka Pavković, tajnica Palijativnog tima „LiPa“.

 

Autor: Ana Vuković | RVA.hr

View the embedded image gallery online at:
http://palijativa.com/#sigFreeId786e1ce40f

 
<< Početak < « 1 2 3 4 » > Kraj >>

Pretraživanje



Tue, 06 Dec 2016 20:47:51